Subvencije za solarne elektrane i finansiranje
Država Srbija i RAS nude subvencije za solarne elektrane do 50% troškova nabavke opreme. To znači da preduzeća koja ispune uslove mogu dobiti do polovinu ukupne vrednosti sistema kao bespovratna sredstva. U većini konkursa predviđeno je minimalno vlastito učešće od 5%, dok se ostatak (oko 45–50%) obezbeđuje povoljnim kreditom ili lizingom. Na primer, za firmu sa više zaposlenih RAS je podelio podsticaje koji pokrivaju 25–50% vrednosti investicije, zavisno od jačine učešća. Lokalna samouprava može dodatno sufinansirati sisteme manjih snaga (npr. do 6 kW za domaćinstva) bespovratnim grantom do 50%.
Ključni koraci za subvencije su: proveriti da li konkurs finansira mala i srednja preduzeća (pravo imaju preduzetnici i firme koje nisu konkurisale prethodne godine), pripremiti dokumentaciju preko saradnih banaka i prijaviti se na javni poziv. Na primer, program „Razvojna šansa“ RAS-a pokriva nabavku opreme (uključujući solarne sisteme) i odobrava do 50% sufinansiranja. Nakon odobrenja subvencije, investitor plaća samo sopstveni deo, a preostali iznos finansira preko kredita ili lizinga.
Krediti za solarne panele i elektrane
Banke u Srbiji nude kredite za solare sa povoljnim uslovima. Uglavnom je minimalno učešće 10–15% ukupne cene, dok rok otplate može biti i do 10 godina. Na primer, Raiffeisen Banka nudi investicione kredite za solarne panele do 120 meseci, sa grejs periodom do 12 meseci i obezbeđenjem u vidu blanko menica ili založene opreme. ProCredit Bank ima sličnu ponudu: do 120 meseci otplate, minimalno 10% učešća i bez troška obrade kredita. Neke banke omogućavaju i 0% kamate uz određene uslove – npr. kredit bez kamate uz jednokratnu naknadu (program Volta Technology/Raiffeisen).
Prednost kredita je što vlasnik odmah kupuje sistem i ostvaruje uštede na računima struje, jer prva rata stiže tek nakon grejs perioda. Međutim, krediti zahtevaju proveru boniteta firme i obično zahtevaju hipoteke ili menice. Kamatne stope se kreću u okviru tržišnih (npr. 6–8% + referentna kamata). Tipični rokovi kod konkurenata su 5–10 godina (12-120 meseci). Krediti se u praksi često kombinuju sa državnim grantom: uz 50% subvencije, preostali dug pokriva kredit (oko 45% iznosa).
Lizing solarnih sistema
Lizing kompanije takođe mogu finansirati kupovinu solarnih panela. Uslovi lizinga su veoma slični kreditima: minimalno učešće oko 10%, rok obično do 5–10 godina i mogućnost godišnjeg uvećanja vrednosti lizing rata. Prednost lizinga je što se sistem „iznajmljuje“, često uz opciju kupovine po povoljnoj ceni na kraju. Mana je što zahteva rigidniju proceduru i najčešće uplatu fiksnih rata, bez kraćih otplatnih perioda. U praksi se za velike biznise uglavnom koristi kredit, dok manje firme mogu da koriste operativni leasing. Konkretne banke (OTP, NLB, Intesa Leasing) objavile su programe „eko-lizinga“, ali detalji se razlikuju.










